Godišnje se u Evropi, prema nekim istraživanjima, baci oko 88 miliona tona hrane. S obzirom na to da svako domaćinstvo pridonosi ovim brojkama, postoje neke sitnice koje možemo učiniti da se te brojke smanje.
Pravilno skladištenje hrane
Mnogu hranu ne spremamo onako kako bi je trebalo pospremiti pa se brže pokvari. Na primjer, većinu voća treba držati u frižideru. Jedino voće koje može bez problema stajati na sobnoj temperaturi su banane, sve ostalo najbolje je staviti u frižider, osim ako ga nećete pojesti u roku od dva do tri dana.
Takođe, voće i povrće nemojte prati dok ga ne počnete jesti ili pripremati jer će vlaga ubrzati proces propadanja. Ali, povrće očistite od zemlje i korijena. No čak i u frižideru dobro je namirnice pospremiti u staklene posude u kojima će duže zadržati svježinu.
Iskoristite otpatke
Prije nego otpatke bacite u smeće, možete ih iskoristiti u kuhanju. Na primjer, koru od luka, ostatke mrkve ili celera možete iskoristiti za temeljac u koji ćete ubacite i kosti koje trenutno imate. No, kosti nemojte kasnije bacati u kompost.
Ostaci ručka/večere
Možda niste ljubitelj ponavljanja jednog obroka dvaput u danu, ali bolje i to nego baciti sasvim svježu hranu. Ono što vam ostane možete iskoristiti i za jedan od obroka sljedeći dan, samo ga pravilno skladištite i pripazite da znate koje namirnice smijete zagrijavati, a koje ne. Krompir i gljive nije dobro podgrijavati, narezanu glavicu luka treba umotati u aluminijumsku foliju i slično.
Zamrznite višak
Naravno, svi smo navikli na zamrznutu punjenu papriku i sarmu, no isto možete napraviti i s mnogim drugim jelima, a biće ukusna kao i kada ste ih pripremili svježe.
Donirajte
Naravno, nećete donirati ostatke ručka, ali ako ste primijetili da ste natrpali kuhinjske ormariće i špajz s previše namirnica poput riže, tjestenine, brašna, suhih mahuna i sličnih namirnica, donirajte lokalnim udruženjima koje pomažu socijalno ugroženima.
