Nestašica hrane neće biti, ali su moguća drastična poskupljenja

Posljednjih dana građani primjećuju poskupljenja mesa, što je samo jedna od namirnica za svakodnevne potrebe čija je cijena porasla u zadnjih nekoliko mjeseci. Brašno, ulje, šećer su poskupili nešto ranije, pa su prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH mjesečni troškovi četveročlane porodice sada u odnosu na prije četiri mjeseca veći za oko 300 KM. Prema riječima ekonomskih stručnjaka, do ovoga je došlo usljed poremećaja na svjetskom tržištu, te rata u Ukrajini. Ne zna se kada će poskupljenja prestati, ali nestašice hrane neće biti.

”Može doći do drastičnog rasta cijena određenih egzistencijalnih dobara ukoliko bude prijetnje ili se anticipira nestašica istih, ali nestašica neće biti, zbog toga apelujem građanima da ne kreiraju vještačke krize. Ta panična ponašanja pri kupovini samo mogu imati niz negativnih efekata, jedan je da su prazne rafe, to stvara paniku, drugi je da rastu cijene u kratkom roku”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Poskupljenje nafte i naftnih derivata uticalo je i utiče na poskupljenja namirnica i ostalih proizvoda. Ukoliko bi došlo do nižih cijena nafte, to bi značilo i niže cijene osnovnih potrepština.

”Bilo kakvo smanjenje cijena nafte, znači manje transportne troškove odnosno u konačnici može značiti nižu cijenu određenih proizvoda, posebno je tu bitna poljoprivreda i poljoprivredni proizvodi, jer puno zavise od tekuće cijene nafe i naftnih derivati, ističe Čavalić.

No, za sada ništa od nižih cijena goriva u našoj zemlji, jer državni Dom naroda nije prihvatio ukidanje akciza na gorivo. Predlagači izmjena zakonske regulative koja bi to omogućila, naveli su da bi došlo do smanjenja cijena goriva od 30 do 45 pfeninga. Međutim, ekonomisti navode da postoji i alternativa ovome.

”Da se smanjuju ili blokiraju neki drugi fiskalni ili parafiskalni nameti. Mi imamo preko 3.000 parafiskalnih nameta u BiH i vjerujem da možemo naći stotinjak njih minimalno koje možemo u ovom trenutku privremeno blokirati kako bi bilo manje budžetima, a više ostalo građanima odnosno našim privrednicima”, rekao je ovaj ekonomski analitičar.

Politički predstavnici nisu do sada posezali za ovakvom odlukom jer bi to značilo manje sredstava u budžetima, ali ukoliko se poskupljenja nastave, pitanje je hoće li tada reagovati. Ekonomska kriza u našoj zemlji se nastavlja, a imamo je od početka pandemije korona virusa, navodi Čavalić.

scroll to top