Krastavac u aprilu, ako posijete na vrijeme

Krastavac u zaštićenom prostoru raste vrlo brzo i daje visoke prinose, pa zbog toga zemljište mora biti dobro pripremljeno i osigurano pristupačnim hranivima. Zemljište mora biti dobro pripremljeno, sa dobrim vazdušnim i visokim vodnim kapacitetom, dobro osigurano mineralnim i organskim hranivima. Treba obaviti kvalitetnu osnovnu i predsjetvenu pripremu zemljišta, kako bismo dobili što bolje pripremljenu parcelu.

Đubrenje treba obaviti na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta organskim i mineralnim đubrivom. Dvije trećine mineralnih đubriva trebalo bi da se unesu zajedno sa organskim prije osnovne obrade, a jedna trećina sa pripremom za sjetvu i u prihranjivanju. Đubrenje se sastoji od osnovnog đubrenja i prihrane ili fertirigacije. Magnezijum se dodaje u prihranjivanju.

Krastavac se na našem području najčešće proizvodi preko rasada. Sadnja dobro odnjegovanog rasada obavlja se u prethodno pripremljenom objektu, gdje temperatura zemljišta ne bi trebala da bude ispod 16ºC. Pošto su ove biljke robusne, preporučuje se sadnja na veći međuredni razmak. Obično je razmak oko 90 cm između redova i 60 cm izmeđ biljaka u redu.

U našim uslovima krastavac salatar se sadi u sljedećim rokovima:

Od 1. – 20. februara

Ovaj rok sadnje je karakterističan za proizvođače koji imaju mogućnost zagrijavanja plastenika.

Od 15. – 25. marta

Ovoj grupi proizvođača krastavac za berbu pristiže u aprilu mjesecu.

Od 1. – 15. aprila 

Ovaj rok sadnje je karakterističan za proizvođače kojima je krastavac druga kultura, najčešće krastavac dolazi poslije salate.

Tokom vegetacije, osim održavanja temperature i vodnog režima primjenjuje se i prihranjivanje, zaštita od bolesti i štetočina i specifične mjere njege – vezivanje biljaka uz potporu, regulisanje rasta, orezivanje plodova.

Dugu i kvalitetnu berbu možemo osigurati neprestanim obnavljanjem biljke što se kod krastavca postiže pravovremenom i učestalom rezidbom vreža, skidanjem suvišnih listova i loših plodova.

Cilj uklanjanja prvih cvjetova je da se stvori što razvijenija biljka, sa dobro razvijenim listovima, kako bi se kasnije formirali zdravi i jaki plodovi. Vezivanje stabla (vođenje biljaka) direktno zavisi od visine i tipa objekta, dužine gajenja i dinamike i brzine rasta krastavca. Krastavac se vezuje uz kanap koji se postavlja od osnove do noseće konstrukcije.

Pošto je najčešći način navodnjavanja sistemom kap po kap prihranjivanje se obavlja fertirigacijom. Folijarnu prihranu je moguće primjenjivati samo uz primjenu pesticida, jer dolazi do povređivanja biljaka. Kod krastavca treba izbjegavati kvašenje listova, a navodnjavanje prilagoditi tipu zemljišta, razvojnom stadijumu biljke i temperaturnim uslovima. U proizvodnji krastavca neophodno je primjenjivati hemijsku zaštitu kako bi se kontrolisala pojava bolesti i štetočina, naročito veliki značaj ima tretiranje lišća sa donje strane, jer je podložno razvoju bolesti.

(Agro savjet)

Redakcija