Potrošačka korpa u našoj zemlji za mjesec dana, porasla je za skoro stotinu maraka. Većina porodica sa prosječnom platom ne može da pokrije ni polovinu mjesečnih potreba. Provjeravali smo koliko je potrebno prosječnoj porodici za normalan život i da li rješenje problema leži u smanjenju stope PDV-a na osnovne životne namirnice?
Kada bi se dodjeljivala nagrada za mađioničare preživljavanja u našoj zemlji, među nagrađenim bi sasvim sigurno bio i Milorad Vasić. Dok se kćerka priprema za školovanje u SAD-u, a sin, srednjoškolac, ostvaruje uspjehe u svijetu sporta, on normalan život za porodicu obezbjeđuje radeći nekoliko poslova.
”Najveća stavka u budžetu je ishrana i računi, smatram da ljudi koji žive samo od plate jako teško žive ako uzmemo u ozbir da su cijene elementarnih stvari jako mnogo skočile u zadnje vrijeme. Nemamo redovne i stalne izvore prihoda, a troškove prilagođavamo našim primanjima. Kad dodje da imamo više para, obično se neki kvar desi. Svi to znaju Ili u kući ili kvar auta ili neki dodatni trošak”, navodi Milorad.
Kompromis i prioriteti postale su glavne riječi kojom se opisuje svakodnevica.
”Ne možemo uvijek priuštiti sve što nam se nudi i što nam se čini da nam je potrebno, treba napraviti prioritet stvari koje su nam bitne u životu. Mislim da samo ljudi koji su stari nemaju izbor”, kaže on.
Statistika kaže da pristojan život u našoj zemlji košta 2 357 KM koliko iznosi potrošačka korpa za mjesec januar. Realnost je da ličnim primanjima građani mogu da obezbijede jedva polovinu od tog iznosa, tek četrdesetak odsto. Najviše novca odlazi na hranu, odjeću i račune. I dok se građani bore sa promajom u novčanicima, političari rješenje za divljanje cijena vide u uvođenju diferencirane stope PDV-a, odnosno smanjenju stope PDV-a na osnovne životne namirnice.
”Nadležnost za kreiranje imaju Upravni odbor UIO, Savjet ministara i Parlament BiH. Ono što je vrlo bitno za naglasiti jeste da je potrebno i određeno vrijeme za kvalitetnu pripremu. Priprema podrazumijeva da dođe do izmjene softverskog rješenja koje prati sistem PDV-a”, ističe Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Ekonomisti smatraju da će ovaj korak imati samo kontraefekat.
“Prvo, kad smanjite PDV na vitalne proizvode, više pomažete bogatim jer oni troše više nego siromašnim. Drugo, kad smanjite PDV ne znači da će se cijene smanjiti. Treće. Kada smanjite PDV na neke proizvode, morate povećati opštu stopu pa umjesto 17 imaćemo 18,19 posto jer valja nadoknaditi prihode”, navodi ekonomista Anto Domazet.
Jedno od rješenja je analiza socijalne karte, kaže Domazet.
”Direktno gađanje, ciljanje ljudi koji su ugroženi, u teškom socijalnom položaju, to se mora utvrditi socijalnim kartama koje će prepoznati svakog čovjeka i njegov socijalni položaj”, ističe on.
Odgovor na pitanje o efektima uvođenja diferencirane stope PDV-a ovih dana najbolje je vidljiv u Poljskoj, koju je preplavilo „šoping ludilo“ susjeda iz Češke, jer je poljska vlada, kao odgovor na nagli rast cijena, privremeno ukinula PDV na životne namirnice i smanjila porez na gorivo.
(Izvor: BHRT)
